Mljekara Dule
Mljekara Dule

Dan srca artičoke

Detalji

Nema predstojećih dešavanja.

Lokacija:

Kontakt

 

dan-srca-articoke

 

Dan srca artičoke se obeležava svakog 16. marta. Grilovane, barene, punjene, dinstane, na pici ili u salati, artičoke ne samo što su poseban delikates, već su i izuzetno zdrave.

 

 

 

Artičoke se najviše gaje u Mediteranskim zemljama kao što su Italija, Francuska, Španija, Grčka i Turska, a takođe se uzgajaju u Kaliforniji i jugozapadnoj Aziji. Sam naziv artičoka potiče od arapskog naziva al haršufa (al-kharshūfa), prema čijem su nazivu nastali španski naziv alcachofa, frnacuski artichaut, italijanski articiocco i mnogo češći karčifo (carciofo), i engleski artichoke.


Šta su artičoke?

Biljka tvrdih listova i mekog srca, artičoka je vrsta čička koja se uzgaja kao povrtarska biljka, a pripada familiji glavočika (Asteraceae). Jestivi deo artičoke predstavlja njen pupoljak, koji je obavijen mesnatim listovima, obično zelene ili zelenkasto ljubičaste boje. Najsočniji deo artičoke je srce artičoke. 

Artičoke vode poreklo od divljeg garduna (divlja artičoka), koji je takođe jestiv. Postoji nekolio vrsta artičoka, kao što su: povrtarska artičoka (francuska ili zelena artičoka), libanska artičoka i samonikla artičoka (gardun). Istoj porodici glavočika pripada i jerusalemska artičoka ili čičoka, dok kineska i japanska artičoka pripadaju porodici usnatica.

Pored toga što se jedu, divlje artičoke se često koriste kao sirilo za proizvodnju sireva u Španiji i Portugaliji.


Artičoke kroz istoriju

Artičoke su jedna od najstarije uzgajanih povrtarskih kultura, a najverovatnije vode poreklo iz Severne Afrike, odakle su prenete na Siciliju. Homer i Hesiod pominju divlju artičoku još u 8. veku pre n.e., a Plinije pominje da su ovu vrstu artičoke gajili u Kordobi i Kartagini. 

Prema grčkom mitu, artičoka je nastala kada je Zevs kaznio prelepu nimfu Cinaru (Cynara) pepeljasto plave kose i ljubačastih očiju, jer ga je napustila kako bi obišla svoje roditelje. 

U početku ljudi su koristili za jelo divlju artičoku, a stari Grci i Rimljani su započeli njeno kultivisanje. Zbog verovanja da deluje kao afrodizijak, artičoka je bila veoma popularna na svim evropskim dvorovima. Izuzetno su bile popularne na dvoru Tjudora u Engleskoj, a Englezi su ih izvozili u druge delove Evrope. Tokom srednjeg veka Arapi su doneli na Siciliju novu vrstu kultivisane artičoke, koje su tokom renesanse postale naročito popularne u Italiji i Francuskoj, gde se i danas najviše jedu. 


Pročitajte još:
Dan školjki Jakobova kapica


Zašto su artičoke zdrave?

Artičoke se smatraju da su veoma zdrave. S obzirom da su izuzetno niskokalorične, a poseduju bogatstvo antioksidansa, folne kiseline (vitamin B), vitamina C i K, minerala kao što su magnezijum, bakar, mangan, gvožđe i kalcijum, dijeteskih vlakana, artičoke se preporučuju za snižavanje holesterola i triglicerida, poboljšanje krvne slike i probave, kao i za čišćenje jetre, bubrega i žuči. Posebno se preporučuju u ishrani dijabetičara.


Kako obeležiti dan srca artičoke?

Ako do sada niste imali priliku da probate artičoke, iskoristite ovaj dan posvećen njoj i potražite ih u bolje snabdevenim marketima. Na tržištu možete naći: sveže artičoke, srca artičoka u konzervi, oćišćene artičoke u sirćetu, liker od artičoke, čaj od artičoke, tinkture artičoke, eterično ulje artičoke, kapi artičoke i kapsule artičoke koje su dodatak ishrani.

Isprobajte neki novi recept i spremite nešto neobično i drugačije. Artičoke se mogu ispržiti samo na maslinovom ulju, kuvati na pari, peći, pa čak i puniti. Služe se kao predjelo, garnirung (obično na pici quattro stagioni), glavno jelo. Italijani od artičoke prave i liker. Zbog svojih lekovitih svojstava, u prodaji ćete naći i čaj od artičoke, kao i razne tinkture, kapi i kapsule.