Mljekara Dule
Mljekara Dule

Dan banane

Detalji

Počinje: 17-04-2024 12:00

Završava se: 17-04-2024 11:59

Lokacija:

Kontakt

 

dan-banane

 

Dan banane se obeležava svake treće srede aprila, a ove godine će biti obeležen 17. aprila. Banane koje vode poreklo iz južne i jugoistočne Azije ljudi su jeli oduvek. Velike ili male, crvenkaste ili žute, banane su jedno od najomiljenijeg voća širom sveta.

 

 

Šta je banana?

Iako se banana oduvek smatrala za voće, sa botaničkog gledišta, banana je bobica, tj. tip zatvorenog ploda visokih zeljastih biljaka (skrivenosemenica) iz roda Musa. Pored banana na koje smo navikli, postoje i banane koje se ne mogu jesti sveže, već kuvane, pržene ili pečene, a koje se često nazivaju plantani. 
Ove visoke cvetajuće višegodišnje biljke, rastu iz krtole, a njihove ružičaste cvasti, poznatije kao "srce banane" iz kojih se i razvijaju plodovi banana, u zemljama Južne i Jugostočne Azije se koriste kao povrće, jer podsećaju na artičoke, a od njih se pripremaju razne supe i čorbe, kari i druga pržena jela.

Veliko, savitljivo i vodootporno lišće banana se takođe koristi kao tanjir na kome se poslužuje hrana, a u mnogim zemljama koristi se za uvijanje mesa, ribe ili povrća, koje se zatim peku na žaru ili kuvaju u kipućoj vodi, pri čemu dodaju karakterističan sladak ukus. 

Mlade stabljike banane takođe se koriste za pravljenje nekih tradicionalnih jela u Burmi i Filipinima.

Pored malih ili velikih žutih banana, na koje smo navikli, postoje još neke vrste banana, kao što su: skarlet banane (Musa coccinea), roze banane (Musa velutina) i Fe'i banane. 

Pored ovih vrsta postoje i neke vrste vrste banana, koje se uzgajaju kao vrsta ukrasnih biljki, kao što su snežne banane (Ensete glaucum) i lažne banane (Ensete ventricosum).

Od banana koje se koriste za jelo sveže, ili kao dodatak raznim jelima, desertima, tortama i kolačima, sladoledima i kremovima, banane se koriste i za pravljenje banana vina, banana piva, banana tekstila i papira. 


Banane za kuvanje

Pored banana za jelo ili desertnih banana, postoje i banane za kuvanje ili plantani. Banane za kuvanje su mnogo brašnjavije i nisu toliko slatke kao obične banane, ali se mogu jesti i sveže kada su zrele. Kada se kuvaju, prže ili peku dobijaju zlatno braon boju karamele. Najviše se koriste za spremanje slanih jela, kao zamena za krompir, zbog svog veoma neutralnog ukusa. Banane za kuvanje se najviše koriste u zapadnoj i centralnoj Africi, Karibima, Centralnoj Americi i severnom delu Južne Amerike. Pored različitih jela, banane za kuvanje se često koriste za proizvodnju banana piva.


Poreklo

Prema dosadašnjim istraživanjima smatra se da banane vode poreklo sa ostrva Papua Nova Gvineja, koje se nalazi u Okeaniji, u pojasu Melanezije. Na ovom ostrvu je pronađen arheloški lokalitet Kuk Svamp (Kuk Swamp) na kome su pronađeni dokazi o proizvodnji banana i šećerne trske, koji su uzgajani ovde u periodu od pre 6 900 do 6 400 godina. Sa ovog ostrva banane su se dalje proširile na zapadna ostrva jugoistočne Azije, kao što su Bruneji, Malezija, Filipini, Singapur i Istočni Timor, gde su se ukrstile sa drugom vrstom banana. Austronežani, tj. grupa naroda koja živi u jugoistočnoj Aziji, istočnoj Africi i Okeaniji proširili su bananu dalje na Okeaniju, Istočnu Afriku, južnu i jugoistočnu Aziju i Indokinu. 

 

Banana kroz istoriju

U pisanim izvorima najranije pominjanje banane pronalazimo u islamskim tekstovima iz 9. veka, i egipatskim i palestinskim tekstovima iz 10. veka. Tokom srednjeg veka Arapi su smatrali da je banana iz Granade jedna od najboljih banana. Italijanski putopisac Gabriel Kapodilista (Gabriele Capodilista) 1458. godine opisuje plantaže banane na Kipru.

U 16. veku portugalski moreplovci doneli su bananu u Ameriku, a prve plantaže su nikle na ostrvima u Atlanskom okeanu, u Brazilu i zapadnoj Africi. U Evropi tokom viktorijanskog doba (1837-1901) iako se mogla nabaviti, banana nije bila široko prihvaćena. Žil Vern pominje bananu 1872. godine u svom čuvenom romanu "Put oko sveta za osamdeset dana". U istom periodu banana se takođe stidljivo pojavljuje i na tržištu SAD.

Prve moderne plantaže banana zasađene su na Jamajci i zapadnim Karibima. Američki brodovlasnici Lorenco Dou Bejker i Endru Preston započeli su 1870. godine sa proizvodnjom i izvozom voća, nakon čega je osnovana čuvena kompanija Boston Fruit Company. S obzirom da su kontrolisali čitav proces proizvodnje, prevoz i prodaju banana i drugog voća, imali su i izuzetan politički uticaj na mnoge zemlje u ovom delu sveta, koje su nazivane "Banana republike".

 

Kalorije

Zbog velikog sadržaja šećera (12.23 g) i ugljenih hidrata (22.84 g) banana ima visoku kalorijsku vrednost, pa 100 g banane sadrži 89 kalorija, od čega samo 1% proteina i 2.6 g dijetetskih vlakana. 

Iako sadrži veću količinu šećera, banana ne sadrži masti, holesterol niti natrijum, ali sadrži otporni skrob koji poboljšava osetljivost na insulin, snižava nivo šećera u krvi, utiče na smanjenje apetita i dobar je za varenje.

 

Nutritivna vrednost

U 100 grama banane se nalaze preporučenene dnevne doze vitamina B6 (31%), vitamina C (10%), vitamina B5 (7%), vitamina B2 (riboflavin) (6%), vitamina B9 (5%), vitamina B3 (4%), vitamina B1 (3%) i umerene količine mangana (13%), magnezijuma (8%), kalijuma (8%), fosfora (3%), gvožđa (2%) i cinka (2%).

Često se pominje da banana sadrži dosta kalijuma, međutim u poređenju sa drugim namirnicama koje sadrže veće količine kalijuma, ova količina se ipak smatra samo umerenom. Poređenja radi u 100 g banana ima 358 mg kalijuma, dok pečeni krompir ima 391 mg, grilovane portabelo pečurke 437 mg, sos od paradajza 439 mg, kuvana soja 539 mg, a spanać čak 558 mg kalijuma.


Pročitajte još:
Dan banana hleba


Kako banane utiču na zdravlje?

Banana se smatra veoma hranljivim i zdravim voćem, koje povoljno utiče na vaše zdravlje, a izuzetno je bogata vitaminom B6. Jedna banana srednje veličine sadrži oko jednu četvrtinu potrebnog dnevnog unosa vitamina B6 koji:

  • proizvodi crvene krvne ćelije,
  • metaboliše ugljene hidrate i masti pretvarajući ih u energiju,
  • metaboliše aminokiseline,
  • uklanja neželjene hemikalije iz jetre i bubrega i
  • održava zdrav nervni sistem.

Vitamin B6 je takođe dobar za trudnice jer pomaže u razvoju beba.

Pored velike količine vitamina B6, banana sadrži i umerenu količinu kalijuma. Jedna banana srednje veličine sadrži oko 10% potrebnog dnevnog unosa kalijuma koji utiče na zdravlje vašeg srca i krvnih sudova. 

S obzirom da banana ne sadrži natrijum idealna je za osobe koje pate od povišenog pritiska.

Banana takođe sadrži i umerenu količinu vitamina C. Jedna banana srednje veličine sadrži oko 10% potrebnog dnevnog unosa vitamina C koji:

  • štiti od oštećenja ćelija i tkiva,
  • pomaže da vaše telo bolje apsorbuje gvožđe,
  • pomaže da vaše telo proizvodi kolagen - protein potreban koži i kostima, i
  • održava zdravlje mozga proizvodnjom serotonina, hormona koji utiče na ciklus spavanja, raspoloženja i doživljaj stresa i bola.

Banana, takođe sadrži umerene količine mangana, koji je potreban za zdravlje vaše kože. Jedna banana srednje veličine sadrži oko 13% potrebnog dnevnog unosa mangana koji pomaže vašem telu da pravi kolagen i štiti vašu kožu i druge ćelije od oštećenja slobodnih radikala.

Banane sadrže i umerene količine dijetskih vlakana koja pomažu u varenju i rešavaju gastrointestinalne probleme. Jedna banana srednje veličine sadrži oko 10-12% potrebnog dnevnog unosa dijetetskih vlakana koja utiču na zdravlje vaših organa za varenje, a posebno su odlične za osobe koje imaju problema sa hemoroidima.

Pri tome rastvorljiva vlakna pomažu vašem telu da kontroliše nivo šećera u krvi i da izbaci masne supstance kao što je holesterol, dok nerastvorljiva vlakna dodaju težinu i mekoću stolici, pri čemu vam olakšavaju redovno pražnjenje creva, i čuvaju zdravlje creva od štetnih bakterija.

Nezrele banane sadrže i otporan skrob koji se ne vari u tankom crevu već prolazi u debelo crevo, zbog čega vam omogućavaju da održavate težinu, jer stvara duži osećaj sitosti. Zbog toga banane pomažu kod gastrointestinalnih problema kao što su:

  • zatvor,
  • čir na želucu i
  • gorušica.

Banana je izuzetan izvor energije, jer sadrži tri prirodna šećera - saharozu, fruktozu i glukozu, zbog čega je čist izvor energije bez da unosite masti i holesterol. Zbog toga banane su idealne, posebno za decu i sportiste, kao doručak, podnevna užina ili pre i posle sporta.

 

Banane i dijabetes

Za osobe koje boluju od dijabetesa, banane su dobar izbor, ali se zbog velike količine ugljenih hidrata savetuje se da se količina ograniči na jednu manju bananu svetlo zelene boje (maje zrelu), jer je vrednost glikemijskog indeksa nezrelih banana oko 30, dok je glikemijski indeks zrelih banana oko 60.

Prosečno banane imaju glikemijski indeks 51, što znači da one ne uzrokuju veći skok nivoa šećera u krvi. Međutim, dijabetičarima koji moraju pažljivo nadgledati šećer u krvi obično se savetuje da izbegavaju da jedu puno zrelih banana.

Pored zrelosti banana, dijabetičari moraju voditi računa i o veličini banana, jer veličina banane koju jedete određuje njen uticaj na nivo šećera u krvi. Što je banana veća, unećete više ugljenih hidrata što će uticati na porast šećera u krvi.

Kako bi ste usporili varenje i apsorpciju šećera, najbolje je da banane jedete sa drugom hranom, kao što su jogurt, orašasto voće (badem, lešnici, pistaći), seme suncokreta ili kikiriki puter.


Banane i masna jetra

Ukoliko imate problema sa masnom jetrom, ograničite unošenje banana na jednu bananu dnevno, zbog njihove povećane količine šećera (fruktoze). Umerena ishrana bogata kalijumom u kojoj su uključene banane, kivi i kajsije povoljno utiču na jetru. 

Banane su odličan izbor za one koji pate od masne jetre, naročito ako pokuašavate da smršate ili održite težinu, jer su veoma hranjive i pomažu u smanjenju apetita. S obzirom da banane ne sadrže masti, holesterol i natrijum, a sadže otporni skrob, kalijum i dijetetska vlakna, odličan su izbor za osobe koje imaju problema sa masnom jetrom. Kako bi ste smanjili unos šećera, birajte manje zrele banane, koje imaju više svelozelenu boju.

 

Banane i gastritis

Banana je voće sa niskom kiselinom koje pomaže onima koji imaju problema sa gastritisom jer oblaže nadraženu sluznicu jednjaka i tako pomaže u suzbijanju neugodnosti. Zahvaljujući dijetetskim vlaknima, banane jačaju vaš probavni sistem i pomažu u sprečavanju probavnih smetnji. Banana sadrži pektin, rastvorljivo vlakno koje pomaže u kretanju želudačnog sadržaja kroz vaš probavni trakt, pri čemu omogućava da se hrana ne lepi i stvara dodatnu kiselinu.


Kako obeležiti dan banane?

S obzirom da verujemo da jedete banane svakodnevno, obeležite dan banane i napravite neki od specijaliteta sa bananom kao što su split banana, banana hleb, sladoled od banane, ili neodoljivu tortu sa bananom.


Isprobajte odličan recept za banana hleb.


Dok budete jeli bananu, ili neku poslasticu sa bananom, kako bi ste se zabavili na dan posvećen ovom voljenom voću, preporučujemo vam da odgledate i neki od filmova koji su dobili naziv po banani, kao što su:

  • Romantična komedija "Top banana" iz 1954. godine,
  • Vudi Alenov film "Banane" iz 1971. godine,
  • akcionu komediju "Banana Džo" iz 1982. godine sa Bad Spenserom,
  • kratki crtani film "Banana" iz 2010. godine sa Malcima (Minions),
  • italijanku komediju "Banana" iz 2015. godine,
  • komediju "Banana split" iz 2018. godine.